— Vjenceslav RichterKakav je život stolice kada na njoj nitko ne sjedi?
Projekt Iznova Richter vraća u život neostvarene Richterove zamisli. Oslanjajući se na arhivsku građu i suvremene proizvodne tehnologije, njegove skice, koncepti i prototipovi pretvoreni su u suvremene komade namještaja.
Budući da je bio ispred svojega vremena, mnogi Richterovi projekti ostali su neostvareni, čekajući trenutak u kojem će ih biti moguće realizirati.
Za Vjenceslava Richtera arhitektura, umjetnost i dizajn nisu bile odvojene discipline, već dijelovi jedinstvene cjeline. Kao član skupine EXAT 51 i pokreta Nove tendencije, pomagao je oblikovati kulturu eksperimentalnog djelovanja koja je Zagreb povezala s međunarodnom scenom novih ideja. Njegov opus obuhvaća širok raspon interesa – od prostornih sustava do pionirskih istraživanja kibernetike, kinetičke i optičke umjetnosti.
Za Richtera dizajn nije bio pitanje forme, već strukture - poveznica između umjetničkog istraživanja i svakodnevnog života. Predmeti nisu predstavljali cilj, nego polazište: korak prema svijetu u kojem umjetnost postaje znanost, a znanost poezija.
Svaki je projekt bio prijedlog za budućnost - utemeljen na logici, a ne na utopiji. Richter monumentalnost zamjenjuje otvorenošću, brišući granice između disciplina, ideologija i tehnologija te pozicionirajući dizajn kao aktivnu infrastrukturu društva.
Richterovo razmišljanje i danas djeluje iznimno aktualno. U svijetu oblikovanom sustavima, tehnologijom i neprestanim promjenama, njegov rad nudi otvorene okvire - osmišljene ne kako bi određivali ishode, već kako bi omogućili sudjelovanje, prilagodbu i transformaciju.
Nadovezujući se na Richterove nacrte, Prostoria razvija njegove proizvode u skladu sa suvremenim tehnološkim mogućnostima, pritom zadržavajući jasnoću i dosljednost izvornih ideja.
Pet kolekcija koje obuhvaćaju dvadeset proizvoda prevode arhivske nacrte u suvremeni namještaj. Razvijeni kroz istraživanje, dizajn i inženjersku razradu, oni Richterove ideje pretvaraju u nove, žive forme. Mnogi Richterovi koncepti nikada nisu bili realizirani. Prostoria ih danas prvi put uvodi u proizvodnju, ne kao povratak prošlosti, već kao nastavak ideja koje su i dalje aktualne.
VR51 reinterpretira kompaktnu radnu stolicu koju je Vjenceslav Richter osmislio kao dio racionalno organiziranog radnog okruženja. Njezina lagana metalna konstrukcija i pažljivo uravnotežen raspored nosivih elemenata odražavaju jasnoću i ekonomičnost koje su obilježavale Richterov pristup dizajnu.
Vjenceslav Richter, 1951
Richter+, 2026
VR52 odlikuje minimalistička konstrukcija od čeličnih cijevi i ergonomski oblikovane plohe od savijene šperploče, povezane u jasan i skladan sustav. Zahvaljujući osloncima svedenima na minimum, sjedalo i naslon blago se prilagođavaju pokretima tijela, pružajući dodatnu udobnost bez narušavanja konstrukcijske jasnoće.
Vjenceslav Richter, 1952
VR53 temelji se na arhivskim fotografijama Richterovih interijera iz ranih 1950-ih godina, za koje nije sačuvan nijedan izvorni prototip. Razvijena analizom proporcija i načina sjedenja, odlikuje se minimalističkom drvenom bazom rotirane T-geometrije koja nosi meko tapecirane volumene.
Vjenceslav Richter, 1953
Richter+, 2026
Richter+, 2026
VR58 proizlazi iz fotelje koju je Vjenceslav Richter oblikovao za EXPO 58 u Bruxellesu. Njezina precizna cjevasta konstrukcija i karakteristično postolje u obliku slova X jasno izražavaju Richterovu sklonost konstrukcijskoj logici i geometrijskoj preciznosti.
Vjenceslav Richter, 1958
Richter+, 2026
Richter+, 2026
Fotelja VR61 temelji se na viziji koju je Vjenceslav Richter prvi put osmislio za izložbu Italia ’61 u Torinu. Definirana zrcalnom simetrijom i jasnom skulpturalnom gestom, školjka fotelje od savijene šperploče uzdiže se iz središnjeg postolja, spajajući geometrijsku disciplinu s dojmljivom lakoćom.
Vjenceslav Richter, 1961
Richter+, 2026
Richter+, 2026
Richter+, 2026
Richter+, 2026
— Vjenceslav Richter„Industrijska proizvodnja je kulturno-umjetnička, ekonomska i politička kategorija.”
Richter+ okupio je studije Numen/ForUse, Neisako i Grupa, koji su zajednički razvijali Richterove arhivske nacrte u suvremene proizvode. U suradnji s Prostorijinim internim razvojnim timom, neostvareni koncepti pretvoreni su u funkcionalne proizvode koji zadržavaju eksperimentalni duh Vjenceslava Richtera, istodobno odgovarajući suvremenim standardima udobnosti, kvalitete i proizvodnje.
Izložba Iznova Richter održava se u Oris Kući arhitekture u Zagrebu od 8. do 16. svibnja 2026. godine.
Kolekcija Richter prvi će put biti predstavljena američkoj publici u lipnju, tijekom sajma NeoCon 2026, u prostoru THE MART-a i Prostoria Flagship Storea u Chicagu.
Otkrijte ideje koje stoje iza Richterova rada kroz seriju kratkih filmova.
Prostoria na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu predstavlja Revisiting Richter, izložbeni projekt i novu kolekciju kojom po prvi put u proizvodnju postavlja dizajn namještaja Vjenceslava Richtera, jedne od ključnih figura hrvatskog modernizma.
Fotografski projekt Revisiting Architecture pokrenuli smo 2020. godine kako bismo istražili jedan od naših ključnih izvora inspiracije — modernističku baštinu Zagreba. Za nas u Prostoriji modernizam nije stil vezan uz određeno povijesno razdoblje, već kulturološki temelj: način razmišljanja o dizajnu kao racionalnom, iskrenom i usmjerenom prema čovjeku.
Proizašla iz hrvatske modernističke baštine, Prostoria crpi inspiraciju iz rada arhitekata i dizajnera poput Vjenceslava Richtera, Ivana Vitića, Bernarda Bernardija, Marijana Haberlea i Nike Kralja. Njihova vizija — koja objedinjuje arhitekturu, dizajn i umjetnost oko ljudskog iskustva — i dalje oblikuje naš pristup namještaju, razvijanom s jednakom pažnjom prema upotrebi, udobnosti i svakodnevnom životu.
Polygon je nastao u trenutku kada je Prostoria počela definirati svoj identitet izvan same funkcije, tražeći jasniji dizajnerski jezik utemeljen na strukturi, udobnosti i kulturnom kontinuitetu. U duhu ranog istraživanja i otvorenosti prema novim formama, ova stolica propituje konvencije i proširuje granice tapeciranog namještaja.
Richter je tipografski sustav koji je osmislio Nikola Đurek, inspiriran Richterovim metodološkim pristupom. Iako se nije bavio dizajnom pisma, njegovo matematičko i sustavno razmišljanje blisko je logici oblikovanja slovnih znakova, koja je ovdje prevedena u suvremeni tipografski sustav.