Prostoria i arhitektura
Rijetko gdje je modernizam toliko duboko upisan u urbani identitet kao u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu - gradu koji je oblikovao ishodište Prostorije. Dok je u mnogim sredinama nakon sredine 20. stoljeća bio osporavan pa ponovno otkrivan, ovdje je ostao kontinuirana i neupitna kulturna osnova. Ta se dosljednost recentno potvrdila i međunarodno – globalna afirmacija zagrebačkog i jugoslavenskog modernizma, primjerice izložbom Toward a Concrete Utopia u njujorškom MoMA-i, utemeljena je na stvarnim arhitektonskim i dizajnerskim dosezima, a ne tek na nostalgiji.
Kada govorimo o modernizmu, ne mislimo na stil, nego na stav. Na vrijednosti racionalnosti, otvorenosti, nedogmatičnosti i istraživačkog duha koje su jednako estetske koliko i etičke. Upravo je na tim temeljima pedesetih i šezdesetih godina u Zagrebu sazrela ideja o nerazdvojivosti arhitekture, dizajna i umjetnosti. Arhitektura i dizajn tada nisu bili puki okvir svakodnevice, već aktivni sudionici društvenog napretka.
U tom kontekstu odvija se susret zagrebačke modernističke arhitekture i suvremenog namještaja Prostorie. Monumentalne javne zgrade tog razdoblja postaju pozornica na kojoj se suvremeni predmeti prirodno uklapaju, komunicirajući s prostorom zajedničkim jezikom jasnoće, ekonomije izraza i samouvjerenosti. Iako ih dijeli više od pola stoljeća, arhitektura i dizajn ovdje ne djeluju kao citat ili povratak, već kao nastavak istraživanja.
Danas, kada se fokus prostorne transformacije sve više premješta s velikih javnih gesta na interijere i predmete, upravo mali mjerilo postaje prostor eksperimenta. Prirodna pripadnost Prostoriinih proizvoda modernističkoj arhitekturi ukazuje na zajednička vrijednosna ishodišta – uvjerenje da dizajn nastaje na susretu etike i estetike te da ima šire društveno značenje.
Produkti Prostorije nisu nostalgični ni regionalno ograničeni. Ambicije, autori i doseg su globalni, ali vrijednosni temelj ostaje jasno ukorijenjen. Kao što je arhitektura javnih institucija sredine 20. stoljeća oblikovala otvoreniji i moderniji Zagreb, Prostoria danas djeluje kao platforma koja dizajnerima omogućuje rad u kontinuitetu tih ideja – stvarajući namještaj utemeljen u jasnim, trajnim i relevantnim vrijednostima.
Maroje Mrduljaš, teoretičar arhitekture
Tekst je sažeta verzija članka objavljenog u publikaciji Prostoria 10.
